FOTO, VIDEO / Izrael ciljao bolničare u južnom Libanonu, u Teheranu "sve izgleda kao pakao"

Drugi izraelski zračni napad na Deir al-Zahrani kod Nabatieha u južnom Libanonu namjerno je ciljao medicinske timove IHC-a dok su pristizali na mjesto prvog napada, što je rezultiralo brojnim žrtvama, piše dopisnik Press TV-a s lica mjesta.

"Ovaj obrazac nije slučajan, već odražava ponavljanu i duboko zabrinjavajuću taktiku viđenu u suvremenim sukobima, gdje se tzv. “dvostruki udari” koriste za gađanje prvih interventnih službi i povećanje ljudskih gubitaka nakon početne eksplozije. To predstavlja ratni zločin, teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava, koje izričito štiti medicinsko osoblje i spasilačke timove", dodaje se.

"Gađanje onih koji trče prema razaranju kako bi spašavali živote nije samo vojno neopravdano, već je i moralno neobranjivo te znak iscrpljenosti i moralnog sloma.

Odvraćanje putem terora ovdje je izraelska strategija, s ciljem paraliziranja hitnih službi i produbljivanja patnje civila."

Ukrajina je rasporedila specijalizirane timove u pet bliskoistočnih zemalja kao potporu u presretanju dronova i za savjetovanje o mjerama protuzračne obrane, a dužnosnici su izrazili očekivanje da će se sklopiti nekoliko značajnih sporazuma.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su timovi poslani u Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, Katar, Kuvajt i Jordan, države koje su bile napadnute tijekom rata u Iranu. 

Zelenskij je rekao da se lokalne jedinice protuzračne obrane bave balističkim raketama, dok su ukrajinski stručnjaci usredotočeni na valove iranskih dronova šahed.

"Vjerujem da nitko nema iskustvo poput našeg", rekao je Zelenski novinarima u audio poruci na WhatsAppu, dodajući da se 228 ukrajinskih stručnjaka već nalazi u regiji. 

"Surađujemo s Bliskim istokom - s čelnicima, na tehničkoj razini, s ministarstvima obrane. Pripremamo ozbiljne aranžmane i sporazume", rekao je.

Njegov tajnik Vijeća sigurnosti Rustem Umerov posjetio je svih pet zemalja ovog tjedna, a u petak je izjavio da su dogovoreni daljnji koraci za "dugoročnu sigurnosnu suradnju" sa svakom zemljom, bez otkrivanja detalja.

Kijev je naveo da je desetak zemalja zatražilo njegovu pomoć i savjet u obrani od jeftinih dronova kamikaza koje Iran koristi protiv svojih zaljevskih susjeda. Rusija je lansirala slične dronove na Ukrajinu od početka invazije 2022. godine, a Kijev je razvio vlastite napredne mogućnosti presretanja dronova.

Unatoč tome što zaljevske zemlje koriste sofisticirane sustave protuzračne obrane američke proizvodnje, korišteni projektili koštaju puno više od iranskih dronova šahed.

Ukrajina zauzvrat traži novac i tehnologiju

Zelenskij je rekao da Kijev želi novac i tehnologiju u zamjenu za svoju pomoć na Bliskom istoku te je dodao da su Sjedinjene Države bile među zemljama koje su tražile pomoć Kijeva i da su ukrajinski stručnjaci poslani u američku vojnu bazu u Jordanu.

Američki predsjednik Donald Trump negirao je da Washingtonu treba pomoć Kijeva u obaranju dronova.

Zelenskij je rekao u petak da će timovi iz Kijeva i Washingtona tijekom vikenda raspravljati u SAD-u o širokom sporazumu o dronovima i raditi na bilateralnim dokumentima.

Nije precizirao o kojim će se dokumentima raspravljati, ali Kijev traži poslijeratna sigurnosna jamstva od Washingtona i dogovor o "planu prosperiteta" za gospodarski oporavak zemlje nakon završetka borbi.

Ukrajina je provela godinu dana pokušavajući s Washingtonom finalizirati paket suradnje na području dronova vrijedan do 50 milijardi dolara. To bi uključivalo dijeljenje inovativnih tehnologija dronova razvijenih tijekom rata u zamjenu za američka ulaganja.

"Prije svega, to uključuje mornaričke dronove i naše dronove dugog dometa koji su se već dokazali u ratu", rekao je Zelenskij. 

Rekao je da Ukrajina već zajednički proizvodi dronove s Njemačkom, Velikom Britanijom, Danskom i Nizozemskom te da to počinje činiti i s Norveškom.

"Važno je da svi partneri prepoznaju globalni značaj Ukrajine u osiguravanju sigurnosti i kvalitetu ukrajinske sigurnosne ekspertize u zaštiti života", napisao je ukrajinski predsjednik na Telegramu.

Tmurno raspoloženje zasjenilo je početak Novruza, perzijske nove godine, u Iranu, pošto rat izaziva strah za budućnost među otprilike 90 milijuna stanovnika te zemlje.

Novruz označava početak proljeća na sjevernoj hemisferi, kada dan i noć jednako traju, a službeno je počeo u petak u 15:46 po hrvatskom vremenu. 

Tradicionalno, Novruz je cijenjeno doba godine u Iranu i simbolizira obnovu pošto se sunce vraća, a gradovi postaju sve zeleniji.

Ali ove godine hrpe ruševina dominiraju urbanim krajolicima i kako pada noć, veliki gradovi uranjaju u tamu.

Umjesto da ostanu otvorene, trgovine se zatvaraju, dok američki i izraelski borbeni zrakoplovi tutnje iznad glava stanovnika, a eksplozije odjekuju ulicama.

Teheran je opet bio meta napada u ranim jutarnjim satima u petak, a eksplozije su se čule u blizini sveučilišta, u vojnoj bazi Parchin jugoistočno od Teherana i u Karadži sjeverozapadno od glavnog grada Irana. 

Ponovno su napadnute i vojne baze u Isfahanu i drugim gradovima. A nuklearni objekt Natanz nalazi se u blizini grada.

Mnogi Iranci su se nadali da će Izrael i Sjedinjene Države prekinuti svoje napade dok traje Novruz.

Amir, 24-godišnji student iz Teherana, rekao je da pokušava biti na sigurnom mjestu zajedno sa svojom obitelji. Izrazio je nadu u bolju godinu, s političkim promjenama i mirom. "Čak i da nije bilo rata, ove godine žalimo za mrtvima u prosvjedima", rekao je Amir.

Novruz se obilježava u Iranu, Afganistanu i kurdskim regijama, ali i među milijunima ljudi diljem svijeta.

Otkad su talibani vratili vlast u Afganistanu 2021. godine, u zemlji nije bilo javnih proslava, a dan je ove godine u sjeni sukoba s Pakistanom.

Obitelji u Iranu okupljaju se za stolom ukrašenim sa sedam simboličnih predmeta koji počinju slovom S na perzijskom, uključujući kovanice, jabuke, češnjak i travu. Novruz je 2010. godine uvršten na UNESCO-ov popis kulturne baštine.

Umjetnica Hanieh nastoji održati ovu tradiciju kod kuće. Njezine misli su s ubijenim prosvjednicima, govori 28-godišnjakinja. "Moja zemlja se uništava - zgrade, muzeji i energetska infrastruktura. To me rastužuje", rekla je.

Njeni prijatelji više ne žele "sretnu novu godinu", već sigurnu godinu i nadu da će se ponovno vidjeti.

Novruz se ove godine poklopio s krajem ramazana. Snimatelj Hussein iz Teherana ljut je na Izrael i SAD. "Uvijek sam se radovao posljednjim molitvama petkom s vrhovnim vođom", rekao je 28-godišnji Hussein. 

Vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei ubijen je krajem veljače pa Hussein ove godine ostaje kod kuće. 

"Posljednjih 20 dana mi sve izgleda kao pakao", rekao je Hussein.

Samah Watad, novinarka iz Haife, kaže da se prijedlog premijera Benjamina Netanyahua o slanju vojske u Iran čini više vođen političkim razlozima nego kao realan vojni plan, piše Al Jazeera.

Navela je da je od početka rata sukob predstavljen ne samo kao kampanja protiv iranskog nuklearnog programa, već i kao pokušaj da se “oslobodi iranski narod” – narativ usmjeren prema izraelskoj javnosti.

Međutim, Watad je dodala da ne vjeruje kako Izrael planira kopneno raspoređivanje u Iranu, ističući veličinu zemlje i značajne logističke izazove koje bi takva operacija podrazumijevala.

Umjesto toga, rekla je da bi Izrael radije da Sjedinjene Države preuzmu eventualno kopneno djelovanje.

“Ne vjerujem da Izrael planira poslati kopnene snage u Iran. Iran je jednostavno prevelik i čak uz štetu za koju Izrael tvrdi da ju je nanio, vojna ravnoteža i geografija čine takav potez vrlo teškim”, rekla je Watad za Al Jazeeru.

Iranski predsjednik Masoud Pezeškian uputio je novogodišnju poruku povodom Nowruza u kojoj je rekao da njegova zemlja ne traži rat sa susjedima te ponovio da ne želi nabaviti nuklearno oružje, izvještavaju državni mediji.

U poruci je Pezeshkian rekao da Iran ne traži sukob sa susjednim i muslimanskim zemljama. “Naše poteškoće rezultat su uplitanja neprijatelja”, rekao je.

“Naši dragi susjedi koji nas okružuju, vi ste naša braća… Došli smo riješiti sve te razlike s vama”, dodao je.

Rekao je da Iran predlaže da se “radi uspostave mira i stabilnosti u regiji formira regionalna sigurnosna struktura sastavljena od islamskih zemalja”. “Ne trebamo prisutnost vanjskih sila u regiji.”

Naglasio je da Iran ne traži nuklearno oružje, navodeći da je vrhovni vođa proglasio takvo oružje vjerski zabranjenim te da nijednom dužnosniku nije dopušteno provoditi planove za njegovo stjecanje.

Britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper upozorila je svog iranskog kolegu Abasa Aragčija tijekom telefonskog razgovora “da ne cilja izravno britanske baze, teritorij ili interese”, navodi se u priopćenju.

To je uslijedilo kao odgovor na izjavu iranskog ministarstva vanjskih poslova u kojoj se navodi da je Aragči rekao Cooper kako bi svako korištenje britanskih vojnih baza od strane SAD-a za napade bilo smatrano “sudjelovanjem u agresiji” protiv Islamske Republike.

“Obrambene operacije Ujedinjenog Kraljevstva u regiji bile su odgovor na iransku agresiju protiv partnera u Zaljevu”, priopćilo je britansko Ministarstvo vanjskih poslova, dodajući da je Cooper “jasno dala do znanja da Ujedinjeno Kraljevstvo želi brzo rješenje ovog sukoba”.

Američka vojska raspoređuje tisuće dodatnih marinaca i mornara na Bliski istok, izjavila su za Reuters trojica američkih dužnosnika.

Jedan od dužnosnika, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, rekao je da USS Boxer, zajedno s Ekspedicijskom jedinicom marinaca na brodu, napušta zapadnu obalu SAD-a oko tri tjedna prije planiranog roka.

Nastavljaju se žestoke borbe libanonskog pokreta otpora i izraelske vojske, koja je započela invaziju na južni Libanon.

Hezbolah je objavio video postavljanja zamke i udara na izraelske tenkove.

Opširnije OVDJE.

U priopćenju je iranski vrhovni vođa naveo da nedavni napadi usmjereni na Tursku i Oman “ni na koji način nisu izvedeni od strane oružanih snaga Irana” niti povezanih skupina.

Rekao je da su to bili incidenti “lažne zastave”, koje neprijatelji Irana koriste kako bi “posijali razdor među susjedima, a to se može dogoditi i u drugim zemljama”.

Iran je ranije također negirao umiješanost u napade na Oman, tvrdeći da su takvi napadi dio pokušaja da se odgovornost prebaci na Teheran .

NATO je evakuirao svoje osoblje iz Iraka, izjavio je za Al Jazeeru Saeed al-Jayashi, savjetnik u iračkom Uredu za nacionalnu sigurnost.

Rekao je da je povlačenje privremeno te da će se osoblje NATO-a vratiti u Irak nakon završetka rata s Iranom i stabilizacije situacije u zemlji.

Prema dostupnim informacijama, misija NATO-a u Iraku je obustavljena i oko 600 pripadnika je evakuirano zbog pogoršanja sigurnosne situacije u regiji.